Voditelj Odsjeka:

doc. dr. sc. Hrvoje Volner

Ime i prezime

dr. sc. Hrvoje Volner

Zvanje

Docent

Voditelj Odsjeka za cjeloživotno obrazovanje

e-mail

hvolner@foozos.hr

Broj ureda

27

Istraživački interesi

Ekonomska i socijalna povijest, povijest političkih ideja.

 

Završio studij filozofije i povijesti na Filozofskom fakultetu u Zagrebu. Na istom fakultetu brani svoju doktorsku dizertaciju. Bavi se istraživanjem društvenih odnosa nastalih kao posljedica industrijalizacije i modernizacije. Sudjeluje u radu desetak domaćih i međunarodnih znanstvenih konferencija. Objavjuje radove u domaćim i međunardnim znanstvenim časopisima.

Popis publikacija (poveznica na CROSBI)

http://bib.irb.hr/lista-radova?autor=295204

 

 

Name and surname

Hrvoje Volner

Title

Assistant Professor

e-mail

hvolner@foozos.hr

Office Nr.

27

Research interests

Economic and social history, history of poitical ideas

 

He graduated from Philosophy and History at the Faculty of Philosophy and Social Science in Zagreb. He is defending his doctoral thesis at the same faculty. He is engaged in researching of social relations arising from industrialization and modernization. Participates in the work of dozens of domestic and international scientific conferences. He publishes works in domestic and international scientific journals.

List of publications (CROSBI link)

http://bib.irb.hr/lista-radova?autor=295204

Članovi Odsjeka:

prof. dr. sc. Damir Matanović, dekan

Ime i prezime

dr. sc. Damir Matanović

Zvanje

Redoviti profesor

D e k a n

e-mail

dmatanovic@foozos.hr

Broj ureda

ured dekana

Istraživački interesi

Nacionalna povijest

 

Damir Matanović rođen je 25. srpnja 1970. u Vinkovcima.

Osnovnu školu pohađao je u Bošnjacima, dok je srednju matematičko-informatičku školu završio u Županji.

Na Filozofskom fakultetu u Zagrebu završio je 1996. dvopredmetni studij komparativne književnosti i povijesti, s temom diplomskog rada Svakodnevni život u Slavoniji u 18. stoljeću.

Poslijediplomski studij povijesti na Filozofskom fakultetu u Zagrebu završio je 2000. s magistarskom radnjom Satnije Brodske pukovnije.

Na istom je fakultetu 2003., pod mentorstvom prof. dr. sc. Filipa Potrebice, obranio doktorsku disertaciju pod naslovom Vojni komunitet Brod na Savi. Društvena i ekonomska struktura vojnokrajiškog grada 1753.-1848.

Damir Matanović ima devetnaestogodišnje radno iskustvu u sustavu znanosti i visokog školstva na Hrvatskom institutu za povijest, Učiteljskom fakultetu (Fakultetu za odgojne i obrazovne znanosti)  Sveučilišta Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku.

Na Pedagoškom fakultetu Sveučilišta Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku, Hrvatskim studijima Sveučilišta u Zagrebu, Odjelu za kuturologiju Sveučilišta Josipa Jurja Strossmayera te na Etvos Jozsef Foiskoli u Baji, Mađarska radio je kao vanjski suradnik povijesne kolegije.

Kao vanjski suradnik radio je u nakladničkoj kući Fraktura i Hena-com Zagreb.

Na Hrvatskom institutu za povijest radio je od 1997. do 2008. kao znanstveni novak te znanstveni suradnik. U zvanje asistenta izabran je 2000. na Hrvatskom institutu za povijest.

Na istoj je instituciji izabran 2003. u zvanje višeg asistenta, dok je odlukom Matičnog odbora za područje humanističkih znanosti – polje povijesti, 2004. izabran u zvanje znanstvenog suradnika.

Odlukom Matičnog odbora za područje humanističkih znanosti-polje povijesti izabran je u znanstveno zvanje viši znanstveni suradnik, te odlukom Fakultetskog vijeća Učiteljskog fakulteta u Osijeku 14. srpnja 2010. godine izabran je u znanstveno-nastavno zvanje izvanrednog profesora i odgovarajuće radno mjesto za područje humanističkih znanosti, polje povijest, grana nacionalna povijest.

Na Učiteljskom fakultetu, pravnom predniku Fakulteta za odgojne i obrazovne znanosti Sveučilišta Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku zaposlen je od 15. travnja 2008.

Od akademske 2013./14. obnaša dužnost vršitelja dužnosti dekana, a od akademske 2014./15. dekana Fakulteta za odgojne i obrazovne znanosti.

Popis publikacija (poveznica na CROSBI)

https://bib.irb.hr/lista-radova?autor=225724

prof. dr. sc. Vesnica Mlinarević
doc. dr. sc. Snježana Dubovicki, prodekanica za razvojno-stručni rad
doc. dr. sc. Rahaela Varga
doc. dr. sc. Ksenija Romstein
doc. dr. sc. Maja Brust Nemet
doc. dr. sc. Ivica Kelam
dr. sc. Ivana Perković Krijan, znanstvena novakinja/asistentica
dr. sc. Antonija Huljev, poslijedoktorandica
Ružica Tokić Zec, asistentica
Pavao Nujić, asistent

O Odsjeku

Polazeći od pretpostavke da je osobni uspjeh pojedinca uvjetovan stalnim promjenama na području znanosti, tehnologija i inovacija, Fakultet za odgojne i obrazovne znanosti prepoznaje obrazac cjeloživotnog učenja oblikom njegove društvene angažiranosti u kojem očekuje kontinuiran rast. Odsjek za cjeloživotno obrazvanje osnovan je odlukom Fakultetskog vijeća 22. rujna 2010. godine.

Stalno područje našeg djelovanja usmjereno je na podizanje razine obrazovanja građanstva: prezentacijom rezultata istraživanja, preglednim izlaganjima znanja i slično. Popularizacija znanosti ima za cilj osvještavnje i podizanje svijesti široke javnosti o važnosti znanja u promjenjivim okolnostima društvenih i ekonomskih odnosa. Iako ovo djelovanje u zajednici nema za cilj osiguravanje određenih stručnih kvalifikacija, doprinosi između ostalog i našoj prepoznatljivosti. Kreiranjem nastavnih programa kojima se omogućuje zapošljavanje, Fakultet daje mogućnost zainteresiranima da steknu kvalifikaciju za prvo zanimanje, prekvalifikaciju, ali i stjecanje i produbljivanje stručnog znanja, vještina i sposobnosti.Ovdje treba izdvojiti, pedagoško-psihološku i didaktičko-metodičku izbobrazbu, koja se izvodi na našem Fakultetu, a primjer je cjeloživotnog obrazovanja i usavršavanja koje omogućava polaznicimaovladavanje znanjima, sposobnostima i vještinama neophodnim za rad u nastavničkoj struci.

Princip cjeloživotnog učenja propisan je i Zakonom o obrazovanju odraslih u Republici Hrvatskoj, koji se temelji na načelima cjeloživotnog učenja, racionalnog korištenja obrazovnih mogućnosti, relativne dostupnosti obrazovanja svima pod jednakim uvjetima, autonomije kod izbora načina, sadržaja, forme, sredstava i metoda obrazovanja, uvažavanja različitosti i inkluzije, stručne i moralne odgovornosti djelatnika, itd.

Odsjek za cjeloživotno obrazovanje dijeli se u tri katedre: Katedra za didaktiku cjeloživotnog obrazovanja, Katedra za pedagogiju cjeloživotnog obrazovanja i Katedra za filozofiju i povijest.