Obavijesti

 

Naziv studija: Doktorski studij “Povijest i dijalektologija hrvatskoga jezika”

 

Razina studija:  Doktorski studij

 

Trajanje studija: 6 semestara za studente u punom radnom vremenu, 10 semestara za studente u dijelu radnoga vremena

 

ECTS-bodovi koji se stječu studijem: 180 ECTS-bodova

 

O studiju: Studij Povijest i dijalektologija hrvatskoga jezika kontinuira poslijediplomski magistarski i doktorski studij Lingvistika s osobitim obzirom na dijalektologiju hrvatskoga jezika (sinkronijski i dijakronijski aspekt), koji organizira Odsjek za kroatistiku Filozofskoga fakulteta Sveučilišta u Rijeci od 1998. godine. U akademskoj godini 2020./2021. upisana je 6. generacija studenata.

 

Do 1998. takav fokusirani, užekroatistički poslijediplomski studij nije postojao ni u Hrvatskoj ni gdje drugdje. Ciljevi doktorskoga programa Povijest i dijalektologija hrvatskoga jezika:

 

 • osposobljavanje istraživača i proučavatelja povijesti gramatičkoga ustroja i hrvatske pisane baštine te suvremenih organskih govora hrvatskoga jezika na temeljima suvremenih teorijskih i metodoloških pristupa hrvatskoj jezičnoj prošlosti i sadašnjosti

 • izrazita individualizacija programa omogućit će i pripremu istraživača u ostalim kroatističkim područjima, kao što je područje proučavanja hrvatske onomastičke baštine i sl.

 • cilj je ovoga programa da pripremi istraživače da temeljne i primijenjene zasade u jezikoslovlju može primijeniti u jezičnoj praksi, posebice u području povijesti jezika, dijalektologije i onomastike

 

Osnovne su značajke ovoga doktorskog studija visoka izbornost sadržaja, radionice i mentorski rad temeljeni na načelima kvalitete i izvrsnosti. Individualizacija nastave omogućuje studentima fleksibilnost u kreiranju studijskih obveza, odnosno usmjeravanje na područja njihovih znanstvenih zanimanja. Doktorski se program temelji na jezikoslovnim znanstvenim projektima. Dijalektologiji usmjereni nastavni sadržaji, terenski rad i znanstveni projekti pripremaju studente za samostalna terenska istraživanjima organskih govora, utvrđivanje alijetetskih, alteritetskih i arealnih značajki, kritičko čitanje relevantne literature i dijalekatskih karata te karata izoglosa, kao i njihovu izradu. Nastavni sadržaji, rad na tekstu i znanstveni projekti iz povijesti hrvatskoga jezika pripremaju studente za samostalna istraživanja jezičnih fenomena u dijakroniji, te ih posebice pripremaju za vođenje timova za pripremu kritičkih izdanja starije hrvatske pisane baštine. Intradisciplinarnost predloženoga programa omogućava studentima usmjeravanje i u onomastičko i općelingvističko područje.

 

Naziv koji se stječe završetkom studija: doktor/doktorica znanosti iz područja humanističkih znanosti, polja filologije, grane kroatistike

 

Kompetencije koje se stječu završetkom studija i mogućnost zaposlenja nakon završetka studija: Cilj se doktorskoga studija ne iscrpljuje u stjecanju novih općih i specifičnih znanja, pisanju i obrani doktorske radnje te stjecanju doktorata znanosti, nego dovodi do stjecanja niza općih i specifičnih kompetencija. Studenti sječu potrebna znanja i vještine za samostalno djelovanje unutar akademske zajednice, a stjecanjem ovih kompetencija po završetku studija omogućava im se zapošljavanje primarno u znanstvenim i znanstveno-nastavnim, ali i drugim sličnim institucijama.

 

• istraživačke kompetencije, što uključuje kako samostalno istraživanje tako i sudjelovanje u timskome radu te organizaciju i rukovođenje timskim radom;

• visokorazvijene komunikacijske vještine;

• sposobnost iznošenja i branjenja svojih stavova, uz sposobnost aktivnoga slušanja i otvorenost za prihvaćanje tuđih stavova (i mentora i suradnika i oponenata);

• kompetencije u pretraživanju literature i stručnih baza podataka;

• kompetencije u vladanju modernom informacijskom tehnologijom;

• sposobnost djelatnoga raspoređivanja vremena za istraživanje;

• sposobnosti analize, sinteze i apstrakcije;

• sposobnosti kritičkoga mišljenja;

• razvoj kreativnosti;

• vještine uobličavanja znanstvenoga članka;

• vještine usmene i pisane prezentacije istraživačkoga rada;

• vještine vođenja rasprave temeljene na logičkoj argumentaciji;

• sposobnost suočavanja s uspjehom i neuspjehom.

 

 

 • visoka razina autonomije u obavljanju istraživačkih zadataka;

 • visoka razina primjene teorijskoga znanja;

 • sposobnost pripreme prijedloga znanstvenoga istraživanja, metodologije i strategije;

 • sposobnost razvoja novih metodoloških postupaka u jezikoslovlju;

 • vještine kvalitetnoga vođenja jezikoslovnih istraživanja;

 • sposobnost sudjelovanja, organiziranja i rukovođenja terenskim dijalektološkim istraživanjima;

 • sposobnost sudjelovanja, organiziranja i rukovođenja tekstološkim istraživanjima;

 • sposobnost sudjelovanja, organiziranja i rukovođenja onomastičkim istraživanjima;

 • sposobnost stvaranja mreže suradnika za terenska istraživanja;

 • sposobnost daljnjega samostalnoga razvijanja i unaprjeđivanja u jezikoslovlju;

 • sposobnost interpretacije rezultata nepredviđenih/neočekivanih u pripremi istraživanja;

 • vještina znanstvenoga i popularno-znanstvenoga prezentiranja jezikoslovnih tema i sadržaja.

 

Sve informacije putem poveznice: https://pdhj.ffri.uniri.hr/