Predsjednik katedre:
|
Ime i prezime |
dr. sc. Ivica Kelam |
|
Zvanje |
Izvanredni profesor Predsjednik Katedre za filozofiju i povijest |
|
|
|
|
Broj ureda |
23 |
|
Istraživački interesi |
Bioetika, etika, filozofija |
|
|
Izv. prof. dr. sc. Ivica Kelam, rođen 1976. predsjednik je Katedre za filozofiju i povijest na Fakultetu za odgojne i obrazovne znanosti, voditelj Centra za integrativnu bioetiku Sveučilištu Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku i voditelj Osječke jedinice UNESCO-ove katedre za bioetiku (Sveučilište u Haifi). Predaje filozofiju odgoja i obrazovanja i bioetiku. Područja interesa: etika, filozofija odgoja, etički aspekti biotehnologije, međunarodnih trgovinskih ugovora i zaštite okoliša. Sudjelovao na preko 30 međunarodnih i domaćih konferencija te objavio preko 20 znanstvenih radova u domaćim i međunarodnim znanstvenim časopisima. Objavio knjigu 2015. pod naslovom Genetički modificirani usjevi kao bioetički problem. |
|
Popis publikacija (poveznica na CROSBI) |
Članovi Katedre:
|
Ime i prezime |
dr. sc. Damir Matanović |
|
Zvanje |
Redoviti profesor u trajnom izboru |
|
|
|
|
Broj ureda |
27 |
|
Istraživački interesi |
Nacionalna povijest |
|
|
Damir Matanović rođen je 25. srpnja 1970. u Vinkovcima. Osnovnu školu pohađao je u Bošnjacima, dok je srednju matematičko-informatičku školu završio u Županji. Na Filozofskom fakultetu u Zagrebu završio je 1996. dvopredmetni studij komparativne književnosti i povijesti, s temom diplomskog rada Svakodnevni život u Slavoniji u 18. stoljeću. Poslijediplomski studij povijesti na Filozofskom fakultetu u Zagrebu završio je 2000. s magistarskom radnjom Satnije Brodske pukovnije. Na istom je fakultetu 2003., pod mentorstvom prof. dr. sc. Filipa Potrebice, obranio doktorsku disertaciju pod naslovom Vojni komunitet Brod na Savi. Društvena i ekonomska struktura vojnokrajiškog grada 1753.-1848. Damir Matanović ima devetnaestogodišnje radno iskustvu u sustavu znanosti i visokog školstva na Hrvatskom institutu za povijest, Učiteljskom fakultetu (Fakultetu za odgojne i obrazovne znanosti) Sveučilišta Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku. Na Pedagoškom fakultetu Sveučilišta Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku, Hrvatskim studijima Sveučilišta u Zagrebu, Odjelu za kuturologiju Sveučilišta Josipa Jurja Strossmayera te na Etvos Jozsef Foiskoli u Baji, Mađarska radio je kao vanjski suradnik povijesne kolegije. Kao vanjski suradnik radio je u nakladničkoj kući Fraktura i Hena-com Zagreb. Na Hrvatskom institutu za povijest radio je od 1997. do 2008. kao znanstveni novak te znanstveni suradnik. U zvanje asistenta izabran je 2000. na Hrvatskom institutu za povijest. Na istoj je instituciji izabran 2003. u zvanje višeg asistenta, dok je odlukom Matičnog odbora za područje humanističkih znanosti – polje povijesti, 2004. izabran u zvanje znanstvenog suradnika. Odlukom Matičnog odbora za područje humanističkih znanosti-polje povijesti izabran je u znanstveno zvanje viši znanstveni suradnik, te odlukom Fakultetskog vijeća Učiteljskog fakulteta u Osijeku 14. srpnja 2010. godine izabran je u znanstveno-nastavno zvanje izvanrednog profesora i odgovarajuće radno mjesto za područje humanističkih znanosti, polje povijest, grana nacionalna povijest. Na Učiteljskom fakultetu, pravnom predniku Fakulteta za odgojne i obrazovne znanosti Sveučilišta Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku zaposlen je od 15. travnja 2008. Od akademske 2013./14. obnaša dužnost vršitelja dužnosti dekana, a od akademske 2014./15. dekana Fakulteta za odgojne i obrazovne znanosti. |
|
Popis publikacija (poveznica na CROSBI) |
Općenito o katedri:
Katedra za filozofiju i povijest osnovana je 2017. godine te djeluje u okviru Odsjeka za pedagogiju, povijest i filozofiju. Članovi Katedre izvode nastavu filozofije i povijesti u okviru više različitih kolegija na Integriranom preddiplomskom i diplomskom sveučilišnom Učiteljskom studiju, sveučilišnom preddiplomskom studija Ranoga i predškolskog odgoja i obrazovanja, sveučilišnom diplomskom studiju Ranoga i predškolskog odgoja.
U organizaciji članova Katedre pokrenuti su 2017. Osječki dani bioetike, međunarodnu znanstvenu konferenciju s ciljem promoviranja i širenja bioetičkih ideja. Do sada su održane tri konferencije na kojima je sudjelovalo preko 130 znanstvenika iz Hrvatske, Velike Britanije, Grčke, Češke, Kanade, Indije, Bosne i Hercegovine, Makedonije i Srbije. U svega tri godine, Osječki dani bioetike prometnuli su se u vodeću bioetičku manifestaciju u istočnom dijelu Hrvatske.
U studenom 2018. godine na inicijativu predsjednika Katedre doc. dr. sc. Ivice Kelam na Fakultetu za odgojne i obrazovne znanosti osnovana je nova osječka jedinica UNESCO-ve Katedre za bioetiku (Sveučilište u Haifi) te je tim činom bioetika dobila veliko priznanje i vidljivost u međunarodnoj znanstvenoj zajednici.
Članovi Katedre aktivno su uključeni u rad osječke jedinice UNESCO-ve Katedre za bioetiku (Sveučilište u Haifi) budući da je doc. dr. sc. Ivica Kelam imenovan voditeljem osječke jedinice, a prof. dr. sc. Damir Matanović članom.
Članovi Katedre pokrenuli su i uređuju Pannonianu: časopis za humanističke znanosti. Prof. dr. sc. Damir Matanović je glavni urednik, dr. sc. Pavao Nujić tehnički urednik, a doc. dr. sc. Ivica Kelam član uredništva. Pannoniana izlazi dva puta godišnje i objavljuje radove koji doprinose spoznajama iz humanističkih znanosti, ali i one koji imaju interdisciplinaran i multidisciplinaran karakter.