Obavijesti

Izložba pejzažnih astrofotografija

BRANKO NAĐ

Sveučilišna galerija, Split – 12. rujan, 2022.

Tehnički muzej Nikola Tesla, Zagreb – 6. listopad, 2022.

Fakultet za odgojne i obrazovne znanosti, 2. studeni, 2022.

 

 

 

 

Branko Nađ rođen je 25. veljače 1977. godine u Čakovcu. Nakon čakovečke Gimnazije Josipa Slavenskog upisuje novinarstvo na Fakultetu političkih znanosti u Zagrebu. Zapošljava se u županijskom tjedniku Međimurke novine i tada počinje njegov put novinarstvom i fotografijom.

Autor je danas glavni urednik Universitas portala Sveučilišta u Zagrebu, a zadnjih nekoliko godina njegova fotografska strast usmjerena je ka pejzažnoj astrofotografiji.

Iza sebe ima nekoliko izložbi u Čakovcu i Zagrebu. Koristi Nikon fotoaparate i Sigma objektive.

 

Kada ste zadnji puta bili na nekome mračnome mjestu, u šumi, na planini ili livadi izvan grada i daleko od svjetlosnog onečišćenja i samo – gledali zvijezde? Uživali u noćnome nebu? Nažalost, sve smo manje u takvim prilikama, a sve više prikovani za gradski asfalt i neizostavne ekrane. Ekrane mobitela, tableta, računala. Srećom, postoje fotografi koji nam donose ljepote prirode upravo na ekrane naših mobitela, na društvene mreže ili pak u javne prostore koje posjećujemo. I dok su izložbe dnevnih pejzaža, prirode i životinja relativno česti, vrlo se rijetko mogu vidjeti noćne astrofotografije. Kada se i pojave, riječ je uglavnom o specijaliziranim astronomskim izložbama tzv. dubokog svemira.

Izložba „Hrvatska pod zvijezdama“ donosi pak fotografije noćnih pejzaža, nastalih na znamenitim hrvatskim turističkim i povijesnim lokacijama, poput Plitvičkih jezera, izvora Cetine, Jasenovca, Rta Kamenjak, Motovuna ili pak paškim poljima soli.

Branko noćno nebo uvijek snima u RAW formatu, bira noći kada nema Mjeseca, ili snima sami Mjesec, dakako, prati vremenske prognoze. Služi se aplikacijama kojima unaprijed možete isplanirati zalaske i izlaske Sunca, Mjeseca, položaj Mliječne staze, kiše meteora itd…

Volja, znanje i malo sreće. Zamisli, isplaniraj i snimi. I nastade „Hrvatska pod zvijezdama“.

- U zapadnoj civilizaciji, pred otprilike 250 godina, predominirao je u kulturi pokret nazvan Romantizam. Od tada pa do danas, u raznim inačicama, sanjarenje i racionalnost, predodžba i jasna slika nastupaju zajedno, ruku pod ruku.

Nesumnjivo, jedan od najvećih ljudi  tog doba, Johan Wolfgang von Goethe, kao znanstvenik, promišljajuću o svjetlu kazao je da svjetlo određuje čovjekov odnos prema cjelokupnom životu, u svim zamislivim smislovima. Tako naprimjer, dan pripada kamenju, vodi, cvijeću, ljudskim licima, oblacima, zemlji i svemu što bi se olako nazvalo zemaljskim. Međutim, noć, doba odsustva svjetla, udaljava čovjeka od zemaljskog i upućuje njegov pogled, njega samoga, prema nebu. Prema metafizičnom, prema ogromnom nedokučivom prostoru, prema beskonačnom!

Velika je promjena nastupila kada je nedavno razvijena i tehnologija kojom se mogu stvarati slike u mraku.Takva hipersenzibilnost čini vidljivim ono što bi bez pomagala zauvijek ostalo izvan domašaja čovjekove biološki ograničene percepcije.

U ovom kulturnom prostoru i vremenu, u kojem se kao estradističke budalaštine i dalje „skidaju zvijezde s neba“, a duhovno „sljedbenici konačnih spoznaja znaju da je planet Zemlja ravna ploča“, pojavi se čovjek koji noću ne spava. On sa svojim stativom i digitalnim fotouređajem te raznoraznim objektivima, satima snima slike noćnog neba, ne bi li vizualizirao onu znamenitu poetsku misao: Čovječe,pazi da ne ideš malen ispod zvijezda.“

Branko Nađ svojim digitalnim slikama nudi upravo to - da svatko može vidjeti ono što inače golim okom, svojom organsko-biološkom „aparaturom“ ne može vidjeti. Gledano sa Zemlje, s najobičnije ljudske vizure, vidi se da ovo NEBO  uistinu postoji. Mada mnogi to zanemaruju i ne vide, jer su jako umorni pa gledaju u pod ili pak vole da noć bude umjetno osvijetljena.
Prof. Vladimir Gudac

 

 

- Znatiželja, osobina koja u pozitivnoj konotaciji potiče napredak u svim sferama bitka ljudske vrste, krasi Branka Nađa od najranijih dana. Osim Znatiželje, Branko posjeduje Strpljivost bez koje nema uspješnog fotografa. A pogotovo ne uspješnog astrofotografa. Jer za željeni i pomno planirani kadar potrebno je čekati satima, danima, mjesecima, a ponekad i godinama. I sve može biti uzalud ako odabranom trenutku oblaci zaklone pogled prema nebu.

Znatiželji i strpljivosti Branko je pridodao i Upornost koja je potrebna da nakon neuspjeha (koji je neminovan i dešava se svakome) ne odustane od nakane i ostvari svoj cilj.

A njegov cilj je pokazati publici ljepotu noćnog neba pod kojim će u kadar uhvatiti komadić Lijepe naše. Cilj je materijaliziran ovdje, pred vama, u dvadeset prekrasnih fotografija.

Jedan od važnijih uvjeta za odabir motiva jest da se on nalazi u području sa što manje svjetlosnog zagađenja koje je glavna prepreka zbog koje velik broj ljudi gotovo nikada neće golim okom vidjeti zvjezdano nebo. Takve lokacije su mračne, najčešće udaljene od glavnih putova i velikih gradova, a ponekad su i teško pristupačne pa je potrebno uložiti i znatan fizički napor da bi se do iste stiglo.

No, autor previše voli zvijezde da bi se bojao noći. A kada je prigrlio noć, shvatio je da ona obiluje svjetlom.

Svjetlom koje ga tjera da gotovo religiozno pohodi odabrane lokacije u pokušajima da uhvati slabašne fotone dalekih zvijezda što su eonima putovali do senzora njegova fotoaparata. To drevno svjetlo on zanimljivim kompozicijama sljubljuje s poznatim lokacijama i motivima diljem Hrvatske u vizualno dojmljive fotografije. Snažne, čiste i uravnotežene kompozicije Brankovih fotografija, osim što  doprinose njihovoj dojmljivosti, progovaraju i o stanju u kakvome se on nalazi prilikom fotografiranja omiljenih mu motiva. Proces je to kojim se obnavlja njegova energija, a um i tijelo vraćaju u ravnotežu.

Fotografije, iako snimljene noću, bogate su punim, zasićenim bojama. Njih je bez pomagala gotovo nemoguće vidjeti golim okom, pa autor znalački koristi svoju fotografsku opremu i vještinu obrade fotografija kako bi nam ih učinio vidljivima. Pri tome ne podliježe iskušenju  i ne pretjeruje u obradi te je krajnji rezultat oku vrlo ugodan.

Stoga, uživajte u Brankovim predivnim fotografijama i neka vas one potaknu da i sami podignete pogled prema nebeskom beskraju. Ne da biste se pod zvijezdama osjećali malima, već da biste bili dio njih. Jer, kako reče Carl Sagan, svi smo mi sazdani od zvijezda.

 

 

- Branko Nađ je Čakovčanin koji već godinama živi u Zagrebu, a svoje slobodno vrijeme često provodi putujući Lijepom našom bilježeći ljepote našeg zvjezdanog neba svojim fotografskim aparatom. U biti, Branko je jedan od naših ponajboljih pejzažnih astrofotografa koji ne samo da bilježi ljepotu noćnog krajolika nego vlastitom obradom fotografija svojim noćnim pejzažima daje osebujan štih.

Očuvanog, pravog, tamnog zvjezdanog neba u Hrvatskoj još ima, iako sve manje radi porasta svjetlosnog onečišćenja, pa Branko marljivo bilježi tu ljepotu za buduće generacije. Promovira prekrasne noćne vizure Hrvatske i potrebu za zaštitom pravog mraka i zvjezdanog neba. Izložba „Hrvatska pod zvijezdama“ prikazuje izvanredne, mogli bi reći i bajkovite noćne vizure Hrvatske i njenog prekrasnog zvjezdanog neba, odnosno noćne pejzaže prirodnih, povijesnih, spomeničkih i kulturnih znamenitosti.