CENTAR ZA INTEGRATIVNU BIOETIKU
SVEUČILIŠTA JOSIPA JURJA STROSSMAYERA U OSIJEKU
FAKULTET ZA ODGOJNE I OBRAZOVNE ZNANOSTI
SVEUČILIŠTA JOSIPA JURJA STROSSMAYERA U OSIJEKU
4. OSJEČKI DANI BIOETIKE
Osijek, Hrvatska, 8. – 9. 11. 2021.
Poziv za prijavu sudjelovanja
na konferenciji „Bioetika, umjetnost i kultura“
Poštovana kolegice, poštovani kolega,
obavještavamo Vas da Centar za integrativnu bioetiku Sveučilišta Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku, Fakultet za odgojne i obrazovne znanosti Sveučilišta Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku i hrvatska jedinica međunarodne Katedre za bioetiku organiziraju 4. Osječke dane bioetike, koji će se održati 8. i 9. studenoga 2021. u Osijeku u prostorima Fakulteta za odgojne i obrazovne znanosti Sveučilišta Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku (Cara Hadrijana 10). Suorganizatori 4. Osječkih dana bioetike su Znanstveni centar izvrsnosti za integrativnu bioetiku, Akademija za umjetnost i kulturu Sveučilišta Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku, Medicinski fakultet Sveučilišta Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku, Fakultet za dentalnu medicinu i zdravstvo Sveučilišta Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku, Kineziološki fakultet Sveučilišta Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku, Hrvatsko bioetičko društvo, Centar za integrativnu bioetiku Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Splitu i Centar za integrativnu bioetiku Filozofskog fakulteta Sveučilišta sv. Ćirila i Metoda u Skopju.
Središnje mjesto u okviru 4. Osječkih dana bioetike imat će međunarodna konferencija o temi
„Bioetika, umjetnost i kultura“.
Umjetnost i umjetničko izražavanje prisutni su u čovjekovu životu još od najranijih trenutaka ljudske spoznaje uopće. Umjetnost je najbolja ekspresija kompletnog ljudskog bića te svojevrsna refleksija istoga u vanjskome svijetu. Kao prilično nestalan, likvidan pojam, konačan oblik umjetnosti ovisi o mnogobrojnim činiteljima koji ju prate, točnije, određuju, a to su, prije svega, vrijeme (razdoblje) i društvene prilike. Samim time, prateći kroz povijest, poimanje umjetnosti često se mijenjalo, no upravo je zbog navedene neodređenosti i svojevrsne apstraktnosti, u skladu s latinskom maksimom ars longa, vita brevis, umjetnost ostavila i svakodnevno ostavlja neizbrisiv trag u ljudskoj povijesti i svakodnevici. Njezino postojanje unosi veliku dozu kreativnosti, šarolikosti i ljepote u ljudski život koji je uistinu nezamisliv bez umjetnosti.
Uz pojam umjetnosti obavezno vežemo i pojam kulture. Kulturu, danas, možemo promatrati i razrađivati iz mnogobrojnih znanstvenih i umjetničkih aspekata koji kroje isti pojam na sebi svojstven način. Tako, kulturu osim iz umjetničkog aspekta, danas promatramo i u okviru same znanosti: kulturologije, etnologije, antropologije, filozofije, sociologije, filologije, ekonomije, prava, politike, religijskih i ostalih znanosti. Neodređenost, te prilično širok pojam kulture i njezin osebujan fenomen predstavljaju velik izazov i znatiželju mnogobrojnim znanstvenicima i njihovim znanstvenim proučavanjima. No bez obzira na sama akademska proučavanja, valja napomenuti kako su umjetnost i kultura dijelovi našeg svakodnevnog života, našeg ljudskog bića i identiteta (osobnog, ali i vjerskog,etničkog, nacionalnog itd.), a da ih moguće nismo niti svjesni niti ih takvima karakteriziramo. Upravo zato, znanstveni skupovi na ovu temu itekako su poželjni kako bi se ideja, razrada te određenje kulture i umjetnosti uzdigla na još veću razinu spoznaje.
Bioetičke perspektive umjetnosti i kulture zaista su velike te nude velik broj zanimljivih, osebujnih, ali i kontroverznih te dvojbenih tema. Upravo to i jest jedno od glavnih obilježja integrativne bioetike koje se ogleda u njezinoj multi/inter/transdisciplinarnosti te pluriperspektivizmu obuhvaćajući perspektive mnogobrojnih znanstvenih i umjetničkih područja, samim time i umjetnosti i kulture. Pa tako u vidu humanog aspekta bioetike, medicinska saznanja iz područja medicinske anatomije ne bi bile moguće bez akademskih umjetnika (prije svega Franka Nettera) koji su vlastitim crtežima detaljno prikazivali anatomske komponente ljudskog tijela u velikim atlasima ljudske anatomije. U prošlosti i sadašnjosti, ljudsko je tijelo jedno od glavnih inspiracija u likovnom izražavanju brojnih umjetnika. Osim ljudskog tijela, promatrajući iz spektra naturalne bioetike, ostali živi svijet, naročito biljni i životinjski, također je naišao na vlastito umjetničko uprizorenje u brojnim umjetničkim djelima. U kulturološkom pogledu, kulturna zoologija (animalistika; bestijarij) i kulturna botanika čije je glavne temelje u nas uspostavio Nikola Visković jedna su najbitnijih multi/inter/transdisciplinarnih znanstvenih područja u očuvanju životinjskog i biljnog svijeta. U okviru medijske kulture, sve je aktualnije proučavanje bioetike i medija čiji je utjecaj u promicanju bioetičke misli od velikog značaja u podizanju bioetičke svijesti. Sve su to elementi koji u znanstveno (naročito kulturološkom) umjetničkom izražavanju pokušavaju manifestirati glavni fokus bioetike – život.
Pozivamo sve zainteresirane znanstvenike/znanstvenice, umjetnike/umjetnice, predstavnike/predstavnice civilnog društva i medijske djelatnike/djelatnice da sudjeluju na konferenciji te da na taj način informiraju i educiraju javnost o ovim važnim temama.
Ako ste zainteresirani za sudjelovanje na konferenciji „Bioetika, umjetnost i kultura“, molimo Vas da nam najkasnije do 15. 10. 2021., a po mogućnosti i ranije, na dolje navedene e-mail adrese pošaljete ispunjen obrazac za prijavu sudjelovanja (koji se nalazi u nastavku ovog poziva), u kojemu, uz druge podatke, trebate naznačiti na koji način želite sudjelovati na skupu (s usmenim izlaganjem, bez izlaganja/prezentacije).
Konferencija je otvorenog tipa, što znači da se za sudjelovanje s izlaganjem mogu prijaviti svi oni koji se bave relevantnom problematikom, a na sudjelovanje su pozvani i oni koji ne namjeravaju održati izlaganje, ali bi rado prisustvovali skupu i eventualno mu doprinosili diskusijama.
Službeni jezik konferencije je hrvatski, što podrazumijeva i srodne južnoslavenske jezike. Izlaganja na konferenciji trajat će, u pravilu, 15 minuta, s mogućnošću duljeg izlaganja (45 minuta) za pozvane plenarne izlagače. Program konferencije i cijelih 4. Osječkih dana bioetike bit će dostupan nakon 1. 11. 2021. na web-stranici organizatora.
Za sudjelovanje na 4. Osječkim danima bioetike nije predviđena kotizacija, no očekujemo od sudionika i sudionica da sami pronađu sredstva za pokrivanje troškova prijevoza i smještaja. Svim aktivnim sudionicima/sudionicama 4. Osječkih dana bioetike organizatori će pomoći oko pronalaska adekvatnoga smještaja u Osijeku. U slučaju nepovoljne epidemiološke situacije, konferencija će se održati virtualno.
U nadi da će Vas ovaj poziv zainteresirati i da ćete svojim sudjelovanjem doprinijeti raspravi o važnim problemima koje smo istaknuli te etabliranju osječkih dana bioetike, primite srdačan pozdrav,
doc. dr. sc. Ivica Kelam,
predsjednik Organizacijskog odbora
Osječkih dana bioetike
KONTAKT:
Kristina Dilica, doktorandica (glavna tajnica Osječkih dana bioetike)
mob.: +385 (0)95 856 9246
e-mail: Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite.
Ivica Kelam (predsjednik Organizacijskog odbora Osječkih dana bioetike)
mob: +385 (0)91 494 3775
e-mail: Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite.