U okviru izbornoga kolegija Jezik i identitet u odgoju i obrazovanju sveučilišnoga poslijediplomskoga doktorskog studija Obrazovne znanosti i perspektive obrazovanja, a u okviru projekta Lingvistička istraživanja hrvatskih narodnih govora u Vojvodini s naglaskom na mjesta u kojima se govori slavonskim dijalektom, održan je Okrugli stol pod nazivom Jezik i identitet. Svoja promišljanja o odnosu jezika i identiteta izložili su predstavnici Zavoda za kulturu vojvođanskih Hrvata u Republici Srbiji Tomislav Žigmanov, predsjednik Zavoda i predstavnik Hrvata u Vojvodini te Katarina Čeliković, profesorica i stručna suradnica za projekte i kulturu. Kolega Žigmanov i kolegica Čeliković govorili su o hrvatskome jezičnom identitetu u Vojvodini kroz povijesni pregled te posebno ukazali na probleme koji su aktualizirani glede mogućnosti uvođenja bunjevačkoga jezika kao jednoga od triju službenih jezika u Subotici. O jezičnome identitetu u kontekstu bosanskohercegovačkih prilika govorile su kolegice sa Sveučilišta u Tuzli izv. prof. dr. sc. Nihada Delibegović Džanić i prof. dr. sc. Amira Turbić Hadžagić. Kolegica Delibegović Džanić govorila je o modifikacijama idioma, a kolegica Turbić Hadžagić o suvremenim jezičnim identitetima.

U okviru obilježavanja Dana hrvatskoga jezika koji se svake godine obilježavaju od  11. do 17. ožujka, Centar za nematerijalnu kulturnu baštinu Fakulteta za odgojne i obrazovne znanosti Sveučilišta J. J. Strossmayera u Osijeku, organizirao je pozvano predavanje na doktorskom studiju Obrazovne znanosti i perspektive obrazovanja, a u okviru kolegija Humanističke baštinske teme u odgoju i obrazovanju. Ciklus predavanja o hrvatskome jeziku kao nematerijalnoj jezičnoj kulturnoj baštini održala je prof. dr. sc. Ljiljana Kolenić u subotu 13. ožujka 2021. Profesorica Kolenić održala je sljedeća predavanja: Nematerijalno kulturno dobro, Hrvatski jezik kao nematerijalna kulturna baština i Tronarječnost – zlatna formula hrvatskoga jezika.

Centar za istraživanje nematerijalne kulturne baštine